Obiteljski i mali hoteli: Kako do jeftine energije?
Prosječna godišnja potrošnja električne energije po smještajnoj jedinici obiteljskog i malog hotela koji posluje samo u sezoni, kreće se između pet tisuća i šest tisuća kilovatsati, dok se ta brojka penje i na deset tisuća kilovatsati ako je riječ o cjelogodišnjem poslovanju.
Iako konačna potrošnja ovisi o veličini hotela, broju smještajnih jedinica, dodatnim sadržajima poput grijanog bazena, wellnessa, liftova…, trošak struje u većim obiteljskim i malim hotelima u prosjeku se penje i do šest tisuća eura mjesečno, a to ozbiljno utječe na njihovu likvidnost, rečeno je na panel diskusiji „Obnovljivom i jeftinom energijom do cjelogodišnjeg poslovanja“, koja je u organizaciji Nacionalne udruge obiteljskih i malih hotela (OMH) održana u zagrebačkom hotelu As.
„Ulaganja u energetsku učinkovitost nisu samo ekološki odgovorna, nego i financijski mudra. Obiteljske i male hotele, kao okosnicu hrvatskog turizma, zelena tranzicija vodi prema održivom poslovanju, većim prihodima i boljoj otpornosti na tržišne promjene“, poručio je Šime Klarić, predsjednik Nacionalne udruge obiteljskih i malih hotela, dodavši kako potrošnju energije, osobito električne, država još uvijek djelomično subvencionira, no postavlja se pitanje što će se dogoditi kada te subvencije prestanu.
„Upravo zbog toga Nacionalna udruga već nekoliko godina aktivno traži alternativna rješenja u okviru zelene tranzicije i rješenje vidi u obnovljivim izvorima energije“, kaže Klarić.
Ne gradimo za generaciju, već za desetljeća unaprijed
„Ulaganjem u solarne elektrane vlasnici obiteljskih i malih hotela osiguravaju stabilnost i vrijednost energije za sljedećih 20 do 30 godina. Danas su tehnologije toliko napredne da elektrana i nakon 30 godina zadržava 86 posto svoje proizvodnje. Dakle, ne gradimo za generaciju, već za desetljeća unaprijed“, izjavio je Robert Svilović, stručnjak za energetsku učinkovitost i predstavnik tvrtke Forte Solar, dodavši kako iskustva iz prakse pokazuju da povrat investicije u solarnu elektranu može biti iznimno brz, a kao primjer naveo je tri obiteljska i mala hotela. „Hotel Villa Adriatica u Supetru koji radi samo u sezoni i već je izgradio elektranu, vratit će investiciju za nešto više od pet godina, Hotel Split koji posluje cijele godine i tek planira investiciju, trebao bi je vratiti za manje od tri godine, a Hotel Art u Slavonskom Brodu koji također radi čitave godine i tek planira investiciju, to bi trebao postići za 4,3 godine“, dodao je Svilović.
„Iako postoji niz programa za subvencioniranje elektrana, obiteljski i mali hoteli zasad se nadaju uspostavi vertikalnog programa subvencija, kakav je već uobičajen u drugim sektorima. To je posebno važno jer bi u predsezoni i posezoni mogli poslovati s manjim brojem gostiju i nižim cijenama, pod uvjetom da je energija jeftina, čime bi se sezona mogla produljiti. Ako se trošak energije ne smanji, vlasnici će, umjesto produljenja sezone, kratiti broj radnih dana i fokusirati se isključivo na najprofitabilnija razdoblja u godini“, izjavio je Šime Klarić.
Nove kreditne linije za zelenu tranziciju u turizmu
U zelenoj tranziciji obiteljski i mali hoteli imaju snažnu podršku Ministarstva turizma, sporta, HAMAG-BICRO-a i Hrvatske turističke zajednice.
„Osigurali smo dvadesetak milijuna eura iz EU fondova, uz još dodatnih 20 milijuna HBOR-a, što ukupno iznosi oko 40 milijuna eura kreditnog potencijala. Želja nam je da se taj ukupni iznos popne na 160 milijuna eura i u tom smjeru smo već započeli razgovore. Iz ovih se kredita može financirati apsolutno sve što se odnosi na proizvod, a to uključuje rekonstrukciju hotela i smještajnih kapaciteta te zelenu tranziciju - od novih elektrana, panela do dizalica temperature. Već smo objavili natječaj za potpore male vrijednosti koji se odnose na zelenu tranziciju iz kojeg je vidljivo da je prihvatljiv trošak zamjena zastarjele opreme kao najvećeg generatora troškova“, istaknuo je Robert Pende, ravnatelj Uprave za razvoj poduzetništva, investicije i konkurentnost turističkog proizvoda.
Želimir Kramarić, član Uprave HAMAG-BICRO-a rekao je kako se u cjelokupnom uslužnom sektoru, a time i u turizmu, oko listopada očekuje nova kreditna linija usmjerena na zelenu tranziciju – konkretno na projekte energetske učinkovitosti, ugradnju dizalica topline, solarnih sustava i druge oblike ulaganja u održivu energetiku. „Program će biti implementiran putem Ministarstva regionalnog razvoja, u suradnji s HBOR-om i pet poslovnih banaka. Ukupan iznos kreditne linije iznosi gotovo 300 milijuna eura, a korisnicima će biti omogućeni krediti do iznosa od tri milijuna eura. Za projekte koji ostvaruju energetsku uštedu od najmanje 60 posto, predviđen je povrat do 50 posto iznosa, odnosno djelomični otpis glavnice kredita – do najviše 1,5 milijuna eura. Povrat sredstava bit će proporcionalan postignutim energetskim uštedama, uz mogućnost nižih povrata za manji postotak uštede“, istaknuo je Kramarić.
Snažan utjecaj na lokalnu zajednicu
Zelena i digitalna tranzicija temelji su i strategije hrvatskog turizma do 2030.
„Održivost znači prestati s dosadašnjim praksama i graditi na novim temeljima. Fokusiramo se na širenje pred i posezone te na diversifikaciju turističke ponude. Suradnja s obiteljskim hotelima iznimno nam je važna jer upravo oni imaju potencijal za snažan pozitivan utjecaj na lokalnu zajednicu kada je zelena tranzicija u pitanju“, zaključila je Slavija Jačan Obratov, direktorica Sektora za razvoj brenda i turističkih proizvoda Hrvatske turističke zajednice.
