Kvarner u 2023. godini: 40 posto noćenja u smještaju s četiri i pet zvjezdica

Višegodišnja ulaganja u Primorsko-goranskoj županiji itekako su se isplatila, što je rezultiralo i većim brojem dolazaka gostiju u pred i posezoni u 2023. godini.

U Primorsko-goranskoj županiji lani je ostvareno 3,2 milijuna dolazaka i 18,3 milijuna noćenja, što je za pet posto više dolazaka i jedan posto više noćenja u odnosu na 2022. godinu te za tri posto više dolazaka u usporedbi s referentnom 2019. godinom.

„Iznimno sam ponosna što je Kvarner u 2023. godini ostvario nove turističke rekorde. Pogotovo veseli da je itekako vidljiv naš trud u dovođenju gostiju u pred i posezoni, jer predsezona odnosno prvih šest mjeseci bili su za šest posto bolji od 2022. i za četiri posto od 2019. godine. Posezona tj. u zadnjem tromjesečju godine također bilježimo odlične rezultate, i to za sedam posto više noćenja od 2022. te tri posto više noćenja od 2019. godine. Tijekom prosinca Kvarner je bio druga najposjećenija regija u Hrvatskoj. Ono što je još važno za istaknuti odnosi se na promjene u strukturi gostiju budući da imamo sve više gostiju veće platežne moći, a što pokazuje i podatak da je gotovo 40 posto svih noćenja u 2023. godini ostvareno u smještaju s četiri i pet zvjezdica“, istaknula je dr. sc. Irena Peršić Živadinov.

Najveći broj noćenja lani su ostvarili gosti iz Njemačke – ukupno njih 4,9 milijuna koji su i najbrojniji turisti na Kvarneru. Oni su ostvarili gotovo 30 posto noćenja na području županije. Drugi na ljestvici su turisti iz Slovenije s ostvarenih 2,7 milijuna noćenja, zatim slijede gosti iz Hrvatske s 2,5 milijuna i Austrije s 1,9 milijuna noćenja. Nešto više od milijun noćenja realizirali su gosti iz Mađarske, iz Italije je ostvareno gotovo milijun noćenja te Češke 750 tisuća i Poljske 650 tisuća noćenja.

Najveće poraste ova najvažnija tržišta bilježe upravo u pred i posezoni.

Najviše noćenja registrirano je na otoku Krku (6,5 milijuna), odnosno 35 posto svih turističkih noćenja županije. Nakon otoka Krka slijede Cresko-lošinjski otoci (3,4 milijuna noćenja), Crikveničko-vinodolska rivijera (3,1 milijuna noćenja), Opatijska rivijera (2,1 milijuna noćenja), otok Rab (2,1 milijuna noćenja), Riječki prsten (1,1 milijun noćenja) i Gorski kotar (140 tisuća noćenja).

U odnosu na 2022. godinu gotovo sve kvarnerske subregije u 2023. godini bilježe veći broj noćenja, pri čemu su najveće stope rasta registrirane u Gorskom kotaru - 25 posto više u odnosu na 2019. i sedam posto više u odnosu na 2022. godinu i Riječkom prstenu - 19 posto više u odnosu na 2019. te 11 posto više u odnosu na 2022. godinu.

Što se tiče vrste smještaja gotovo osam milijuna noćenja ostvareno je u obiteljskom smještaju, četiri milijuna u kampovima te 3,4 milijuna noćenja u hotelima. Kada je riječ o broju zvjezdica odnosno kategoriji, smještajni objekti s četiri i pet zvjezdica i dalje bilježe odlične rezultate: objekti s pet zvjezdica ostvarili su 37 posto više noćenja od 2019. i tri posto više od 2022. godine. Objekti s četiri zvjezdice realizirali su četiri posto više noćenja u odnosu na 2019. i tri posto više u uspordbi sa 2022. godinom.

U segmentu nautike u 2023. godini ostvareno je 170 tisuća noćenja, što je na razini 2022. godine. Najveći promet ostvaren je u Marini Punat, a zatim u marinama u Rijeci, Novom Vinodolskom i Opatiji. Nautički charter najtraženiji je bio među gostima iz Njemačke, Austrije, Hrvatske, Švicarske, Češke, Italije i Slovenije.

I tijekom božićnih i novogodišnjih blagdana na Kvarneru je ostvaren gotovo deset posto veći turistički promet u odnosu na prethodnu godinu, čime su premašena očekivanja. U tih dva tjedna ostvareno je 42 tisuće dolazaka i 142 tisuće noćenja, pri čemu je 60 posto noćenja realizirano u hotelima, a najposjećenija subregija bila je Opatijska rivijera s registriranih 59 tisuća gostiju. Tako je Opatija u prosincu bila druga najposjećenija destinacija u Hrvatskoj, i to odmah iza Zagreba.