Ministarstvo turizma i sporta zaprimilo je 468 projektnih prijedloga po objavljenim javnim pozivima u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti za projekte javne i privatne turističke infrastrukture za koje su osigurana bespovratna sredstva u iznosu od 289,3 milijuna eura.

Javni pozivi raspisani su početkom listopada prošle godine i dio su cjelokupne reforme turizma koja uključuje donošenje zakonskih i strateških dokumenata. Riječ je o dosad najvećem ulaganju u turizam iz sredstava EU fondova te iz državnog proračuna u ukupnoj vrijednosti većoj od 1,27 milijarde eura do 2030. godine.

Ministarstvo turizma i sporta, izradilo je Strategiju razvoja održivog turizma do 2030. godine, a uskoro će biti u javnom savjetovanju i Nacionalni plan razvoja održivog turizma do 2027. godine, kojim će se propisati aktivnosti i konkretne mjere za provedbu Strategije.

Također, u tijeku je i izrada Zakona o turizmu, kojim će se uspostaviti učinkoviti sustav upravljanja razvojem turizma.

Javni pozivi u okviru NPOO usmjereni su na ostvarenje strateških ciljeva i potpunu transformaciju hrvatskog turizma kako bi se osigurala njegova održivost i otpornost u budućnosti.

„Strategijom razvoja održivog turizma do 2030. godine odredili smo da će se razvoj turizma usmjeriti prema cjelogodišnjem i održivom turizmu, za koji je neophodna zelena i digitalna tranzicija, a ova značajna bespovratna sredstva upravo su namijenjena tome. Naglasak je osobito na dva posebna oblika turizma koji snažno doprinose cjelogodišnjem i regionalno uravnoteženom razvoju turizma, ali i boljoj kvaliteti života i osiguravanju radnih mjesta za lokalno stanovništvo. Radi se o zdravstvenom i aktivnom turizmu, gdje su ulaganja u javnu lječilišnu i sportsku infrastrukturu poticaj za razvoj cijelih regija, uključujući i malog i srednjeg poduzetništva i samozapošljavanja. Očekujemo da će ova ulaganja rezultirati stvaranjem termalnih rivijera u kontinentalnom dijelu te klimatskih i zračnih termi u Jadranskoj Hrvatskoj, koje će učiniti hrvatski turizam konkurentnijim i privlačnijim tijekom cijele godine. Analiza Ekonomskog instituta pokazuje kako smo odabrali pravi smjer, a velik interes za ove pozive potvrđuje da je sektor spreman za taj iskorak“, poručila je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac.

Spomenutim javnim pozivima od ukupno osigurane vrijednosti bespovratnih sredstava od 289,3 milijuna eura, za javni sektor odnosno za „Regionalnu diversifikaciju i specijalizaciju hrvatskog turizma kroz ulaganja u razvoj turističkih proizvoda visoke dodane vrijednosti“ osigurano je 123,4 milijuna eura, dok je 165,9 milijuna eura bespovratnih sredstava namijenjeno privatnom sektoru za „Jačanje konkurentnosti poduzetnika te poticanje zelene i digitalne tranzicije sektora turizma“.

Na javni poziv za javnu infrastrukturu zaprimljeno je 220, a na javni poziv za privatnu infrastrukturu zaprimljeno 248 projektnih prijedloga.

Rok za evaluaciju projektnih prijedloga je 90 dana nakon čega slijedi Odluka o financiranju te zaključivanje Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava. Svi ugovoreni projekti moraju biti završeni do lipnja 2025. godine, kako je to predviđeno i uvjetima poziva.

Ministarstvo je u suradnji s Ekonomskim institutom izradilo analizu učinka ulaganja u zdravstveni turizam na hrvatsko gospodarstvo. Analiza pokazuje kako ulaganje od 61,7 milijuna eura u zdravstveni turizam ima potencijal pokrenuti novi investicijski ciklus u hrvatskom gospodarstvu. Procjenjuje se da bi takvo ulaganje u kratkom roku moglo generirati dodatnih 1,13 milijardi eura investicija, što predstavlja 9,8 posto ukupnih investicija koje je hrvatsko gospodarstvo ostvarilo u 2021. godini te da bi stvorilo 356 milijuna eura novog bruto dodanog proizvoda, što predstavlja 0,8 posto ukupno ostvarenog bruto domaćeg proizvoda u Republici Hrvatskoj u 2021. godini. Većina pozitivnog učinka ulaganja u zdravstveni turizam za generiranje novih investicija ostvaruje se u kratkom roku, ali kod bruto domaćeg proizvoda ova ulaganja generiraju još znatno veće učinke u dugom roku. Ukupni procijenjeni učinci na stvaranje novog bruto domaćeg proizvoda stoga su procijenjeni na 1,26 milijardi eura, što je 2,8 posto domaćeg proizvoda ostvarenog u Hrvatskoj u 2021.

„Svi ovi podaci potvrđuju nam kako će ove investicije dati novi zamah hrvatskom turizmu, ali i gospodarstvu u cjelini. Kako bismo zadržali kontinuitet ulaganja, osigurali smo i više od 200 milijuna eura u sklopu Višegodišnjeg financijskog okvira za projekte iz sektora turizma i sporta, kojima će biti omogućen nastavak ovog investicijskog ciklusa“, zaključila je Brnjac.

U 2023. godini Valamar Riviera planira ulaganja u vrijednosti 58 milijuna eura.

Osigurana sredstva za projekte udruženih turističkih zajednica kao i turističkih zajednica na nedovoljno razvijenom području namijenjena su za razvoj i unapređenje turističkog proizvoda, projekte destinacijskog menadžmenta te projekte istraživanja i oglašavanja.

U siječnju ove godine u Zagrebu je registrirano 35 posto više gostiju i 21 posto više noćenja u odnosu na isti mjesec lani.

Prema istraživanju „Reisekompass 2023“ koje je proveo Ruef Reisen GmbH Hrvatska se ponovo našla u vrhu najtraženijih destinacija na tržištu Austrije.

Udruga hrvatskih putničkih agencija promovirat će putem svojih komunikacijskih i promotivnih kanala, na stručnim skupovima i događanjima Splitsko-dalmatinsku županiju kao preporučenu domaću destinaciju 2023. godine.